U ponedjeljak, 4.11.2024. godine, ENTSO-E je na svojoj internet stranici objavio Privremeni faktički izvještaj o analizi incidenta od 21. juna 2024. godine.
Ovo je prvi korak analize regionalnog raspada sistema, koji je klasifikovan kao događaj 3. stepena prema ICS metodologiji, što zahtijeva detaljan izvještaj od strane Ekspertskog panela. Preliminarni izvještaj sadrži isključivo činjenični prikaz događaja bez detaljne analize uzroka, eventualnih nedostataka, zaključaka i preporuka.
U nastavku rada, Ekspertski panel će analizirati ključne aspekte kao što su identifikovani naponski kolaps, tehnički detalji događaja, osnovni uzroci i ključni faktori. Konačni izvještaj će dati i preporuke, ako to bude ocijenjeno za potrebno.
Ekspertki panel se sastoji od predstavnika pogođenih i nepogođenih operatora prenosnog sistema, regionalnih koordinacionih centara, predstavnika ENTSO-E ICS grupe, nacionalnih regulatornih organa i ACER-a. Panel je započeo istragu u julu 2024.godine, a očekuje se da će konačni izvještaj biti objavljen na internet stranici ENTSO-E do početka 2025. godine.
U nastavku možete pročitati siže ovog Izvještaja, a više detalja OVDJE.
1 SAŽETAK IZVJEŠTAJA
1.1 Uvod
U petak 21. juna 2024. dogodio se značajan incident u jugoistočnoj Evropi (JIE), koji je doveo do velikog poremećaja u elektroenergetskom sistemu kontinentalne Evrope. Incident je doveo do značajnog gubitka opterećenja i proizvodnje, što je pogodilo više zemalja uključujući Albaniju (OST), Bosnu i Hercegovinu (NOSBiH), Crnu Goru (CGES) i Hrvatsku (HOPS). Događaj je okarakterisan nizom nepredviđenih situacija u prenosnoj mreži, što je na kraju dovelo do (djelimičnog) raspada sistema u ove četiri zemlje.
Odmah nakon incidenta, operatori prenosnog sistema u pogođenoj jugoistočnoj Evropi pokrenuli su koordiniran odgovor kako bi upravljali situacijom i ponovo uspostavili normalan rad. Ovaj kratak sažetak pruža detaljan pregled stanja sistema prije incidenta, redosljeda događaja tokom incidenta, postupka ponovnog uspostavljanja rada sistema i komunikacije između koordinacionih centara i operatora prenosnog sistema. Kratak pregled takođe uključuje analizu incidenta zasnovanu na Metodologiji za skalu klasifikacije incidenata (dalje u tekstu: ICS metodologija) i navodi sljedeće korake za dalju istragu i poboljšanje performansi sistema.
U narednim poglavljima predstavljene su prikupljene činjenice, nudeći sveobuhvatno razumijevanje incidenta i njegovog uticaja na elektroenergetski sistem u regionu Balkana. U ovom izvještaju, sva vremena su srednjeevropsko ljetnje vrijeme (CEST), što se odnosi na UTC+02:00.
1.2 Sistemski i tržišni uslovi prije incidenta
Planiranje isključenja koordinira se preko operatora prenosnog sistema i regionalnih koordinacionih centara, sa godišnjim i nedjeljnim sastancima radi usaglašavanja planova održavanja. Isključeno je nekoliko vodova prema planu 21. juna 2024, uključujući neke od 220 kV i 400 kV vodova. Pogođeni operatori prenosnog sistema[1] nisu prijavili nikakva neplanirana isključenja u neposredno prije prvobitnog ispada tokom incidenta u JIE.
U junu 2024. su zabilježene rekordno visoke temperature na globalnom nivou i u Evropi, sa značajnim toplotnim talasima u JIE. Na mnogim mjestima su zabilježene temperature preko 40°C, što je doprinijelo povećanju potražnje za strujom i drugim operativnim izazovima.
Informacije o organizovanim dan unaprijed tržištima dostupne su u tri od četiri pogođene zone cijena, sa značajnim prekograničnim tržišnim transakcijama zasnovanim na eksplicitno dodijeljenom prekograničnom kapacitetu, koji se odnosi na maksimalnu količinu električne energije koja se može prenijeti između dvije različite zone cijena ili regiona bez ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja električnom energijom.
Najviša cijena električne energije od 176,32 €/MWh zabilježena je u Albaniji.
Obrasci opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećani su zbog turističke sezone i sličnih vremenskih uslova širom regiona. Dnevna kriva opterećenja 21. juna bila je za oko 10% viša od prosjeka radne nedjelje, uz značajno povećanje ukupne potrošnje.
Zabilježene su značajne razlike između planiranih komercijalnih razmjena i fizičkih tokova zbog visoko isprepletene mreže i primjene bilateralnih metodologija za proračun kapaciteta primijenjenih na svim granicama između pogođenih operatora prenosnog sistema.
Dan unaprijed i unutardnevne sigurnosne analize koje su izvršili predmetni operatori prenosnog sistema nisu ukazale na bilo kakvu kritičnu nepredviđenu situaciju koja bi dovela do mogućeg narušavanja operativne sigurnosti. Analize su pokazale da tokom kritičnog perioda nije bilo većih kritičnih ispada, a preduzete su korektivne mjere za identifikovana preopterećenja.
1.3 Razvoj sistemskih uslova tokom događaja
Poremećaj od 21. juna 2024. obuhvatao je višestruke ispade na različitim trafostanicama i naponskim nivoima, prvenstveno u 400 kV i 220 kV mrežama. Prvi ispad dogodio se na 400 kV dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 u 12:09:16. Drugi ispad se dogodio na 400 kV dalekovodu Zemblak – Kardia u 12:21:30. Potvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnom razdaljinom od vegetacije. To je za posljedicu imalo ispad nekoliko drugih dalekovoda i kolaps napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj. Događaj je izazvao značajan gubitak opterećenja i proizvodnje, sa ukupnim gubitkom proizvodnje od 2,214 MW i značajnim gubicima opterećenja kod različitih operatora prenosnog sistema u roku od nekoliko minuta. Regulacione sklopke transformatora reagovale su na pad napona, pri čemu je automatska regulacija napona primijećena uglavnom u kontrolnim oblastima CGES-a (CG), HOPS-a (HR) i NOSBiH-a (BIH), dok OST (AL) nije imao automatsku regulaciju.
1.4 Analiza regionalnih koordinacionih centara prije incidenta
Rezultati različitih analiza koje su regionalni koordinacioni centri izvršili prije incidenta od 21. juna 2024. pokazuju da se mreža smatrala sigurnom i da nisu otkriveni nikakvi veći problemi u pogođenom području. Zadatak koordinacije planiranja isključenja, koji su sproveli SEleNe CC, SCC i TSCNET, nije pokazao nikakva sigurnosna upozorenja za relevantne elemente mreže. Analiza kratkoročne adekvatnosti, koju je vodio SCC, potvrdila je da raspoloživi proizvodni kapaciteti mogu zadovoljiti očekivanu potrošnju. Sigurnosna analiza koju su izvršili TSCNET, SCC i SEleNe CC nije otkrila značajne operativne sigurnosne rizike, a mreža je ocijenjena kao N-1 sigurna. Slično tome, drugi zadaci regionalnih koordinacionih centara kao što su kreiranje zajedničkog modela mreže, koordinirani obračun kapaciteta i procjena konzistentnosti planova odbrane i ponovnog uspostavljanja rada sistema nisu ukazivali na bilo kakav nesiguran rad tamo gdje i u mjeri u kojoj su izvršeni (obračun kapaciteta i model regionalne mreže).
1.5 Komunikacija koordinacionih centara i između operatora prenosnog sistema
Komunikacija je počela tako što je TERNA obavijestila CGES o ispadu visokonaponskog jednosmjernog (HVDC) kabla Monita, nakon čega je uslijedila razmjena informacija između CGES-a, NOSBiH-a, HOPS-a i OST-a u vezi sa detaljima incidenta i ponudama podrške. Svisgrid (Swissgrid) je odigrao značajnu ulogu u komunikaciji nakon raspada sistema, koordinirajući sa Amprionom, ELES-om i OST-om kako bi ponudio pomoć i prikupio najnovije informacije o situaciji. Regionalni koordinacioni centri su efikasno komunicirali tokom incidenta. Korišćen je Evropski sistem za obaviještavanje(European Awareness System) (EAS) koji je detaljno signalizirao promjene stanja sistema za svakog pogođenog operatora prenosnog sistema tokom incidenta, uključujući normalna stanja, prethavarijska stanja, havarijska stanja, stanja raspada sistema i stanja ponovnog uspostavljanja rada sistema.
1.6 Postupak ponovnog uspostavljanja rada sistema
Operatori prenosnog sistema pogođeni incidentom primili su informacije putem EAS-a i neposredne komunikacije između pogođenih operatora prenosnog sistema o kolapsu napona i raspadu sistema u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ubrzo nakon poremećaja, što je dovelo do trenutnog planiranja ponovnog uspostavljanja rada sistema.
Interkonektivni vodovi su korišćeni za postupak ponovnog uspostavljanja rada sistema po proceduri Top - Down (odozgo prema dolje), obezbjeđujući aktivno upravljanje napajanjem na spojnim vodovima u skladu sa sporazumima između operatora prenosnog sistema.
» HOPS je započeo ponovno uspostavljanje rada sistema na području Splita sa 220 kV naponskog nivoa, obzirom da je 400kV bio neraspoloživ zbog održavanja, nakon čega je uslijedila serija ponovnih priključenja i aktiviranja transformatora radi stavljanja ključnih trafostanica pod napon.
» NOSBiH je koordinirao sa susjednim operatorima prenosnog sistema i pokrenuo ponovno uspostavljanje rada sistema iz trafostanice Ugljevik, progresivno ponovo priključujući vodove i trafostanice, te rješavajući probleme visokog napona u južnom dijelu njihovog sistema.
» CGES se fokusirao na ponovno uspostavljanje rada sistema iz sjevernog dijela zemlje, počevši od ponovnog priključenja ključnih dalekovoda i transformatora, te ponovnog sinhronizovanja sa OST-om.
» OST je ponovno uspostavio rad sistema stavljanje trafostanica pod napon i sinhronizacijom sa susjednim mrežama, počevši od IPTO-a i nakon toga sa KOSTT-om i CGES-om.
Postupak ponovnog uspostavljanja rada sistema je počeo prvom radnjom u 12.33, a postupak ponovnog uspostavljanja opterećenja za sve operatore prenosnog sistema je završen oko 16č.
1.7 Klasifikacija incidenata na osnovu ICS metodologije
ICS metodologija je zasnovana na zahtjevima Uredbe (EC) br. 714/2009 i Uredbe Komisije (EU) 2017/1485 i ima za cilj da pruži realističan pogled na stanja sistema tokom incidenata. Kriterijumi za klasifikaciju incidenta su rangirani po prioritetu, pri čemu kriterijum najvišeg prioriteta određuje stepen incidenta. Stručna komisija istražuje incidente klasifikovane kao 2. ili 3. stepena. Kriterijum OB3 je 21. juna 2024. bio ispunjen u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok je Hrvatska ispunila kriterijum L2. Incident je klasifikovan kao 3. stepena zbog velikog gubitka potražnje. Istražni prag RCC-a je ispunjen jer je više operatora prenosnog sistema prešlo u havarijska stanja, a incident je potvrđen kao najmanje 2. stepena. Ispunjavanje praga podstiče pokretanje istrage RCC-a od strane Istražne podgrupe RCC-a u skladu sa članom 7 Metodologije za analizu i izvještavanje nakon rada i nakon poremećaja RCC-a (RCC Post-Operation and Post-Disturbances Analysis and Reporting Methodology).
1.8 Sljedeći koraci
Incident od 21. juna 2024. je klasifikovan kao događaj 3. stepena prema ICS metodologiji, što zahtijeva detaljan izvještaj od strane Stručne komisije. Ovo će obezbijediti i činjenični prikaz i procjenu incidenta, na osnovu dostupnih i potencijalno dodatnih podataka identifikovanih tokom istrage. Analiza RCC-ova u skladu sa članom 7 Metodologije za analizu i izvještavanje nakon pogonskih događaja biće dio ovog izvještaja. Komisija će analizirati ključne aspekte kao što su kolaps napona, tehnički detalji, osnovni uzroci i kritični faktori i dati preporuke ako bude potrebno.
Stručna komisija, koja se sastoji od predstavnika pogođenih i nepogođenih operatora prenosnog sistema, RCC-ova, predstavnika ICS radne grupe, nacionalnih regulatornih organa i ACER-a, započeo je svoju istragu u julu 2024. Očekuje se da će konačni izvještaj biti objavljen na internet stranici ENTSO-E do početka 2025.
Termin „pogođeni operatori prenosnog sistema“ odnosi se na četiri operatora prenosnog sistema (CGES, HOPS, NOSBiH i OST) koji su bili pogođeni incidentom 2. ili 3. stepena. Više detalja može se naći u poglavlju 7.1 ovog izvještaja.