<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nU junu 2024. su zabilje\u017eene rekordno visoke temperature na globalnom nivou i u Evropi, sa zna\u010dajnim toplotnim talasima u JIE. Na mnogim mjestima su zabilje\u017eene temperature preko 40\u00b0C, \u0161to je doprinijelo pove\u0107anju potra<\/span>\u017e<\/span>nje za strujom i drugim operativnim izazovima.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nInformacije o organizovanim dan unaprijed tr\u017ei\u0161tima dostupne su u tri od \u010detiri pogo\u0111ene zone cijena, sa zna\u010dajnim prekograni\u010dnim tr\u017ei\u0161nim transakcijama zasnovanim na eksplicitno dodijeljenom prekograni\u010dnom kapacitetu, koji se odnosi na maksimalnu koli\u010dinu elektri\u010dne energije koja se mo\u017ee prenijeti izme\u0111u dvije razli\u010dite zone cijena ili regiona bez ugro\u017eavanja sigurnosti snabdijevanja elektri\u010dnom energijom.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nNajvi\u0161a cijena elektri\u010dne energije od 176,32 <\/span>\u20ac<\/span>\/MWh zabilje\u017eena je u Albaniji.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nObrasci optere\u0107enja odra\u017eavaju sezonske promjene i pove\u0107ani su zbog turisti\u010dke sezone i sli\u010dnih vremenskih uslova \u0161irom regiona. Dnevna kriva optere\u0107enja 21. juna bila je za oko 10% vi<\/span>\u0161<\/span>a od prosjeka radne nedjelje, uz zna<\/span>\u010d<\/span>ajno pove\u0107anje ukupne potro<\/span>\u0161<\/span>nje.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nZabilje\u017eene su zna\u010dajne razlike izme\u0111u planiranih komercijalnih razmjena i fizi\u010dkih tokova zbog visoko isprepletene mre\u017ee i primjene bilateralnih metodologija za prora\u010dun <\/span>kapaciteta primijenjenih na svim granicama izme\u0111u pogo\u0111enih operatora prenosnog sistema.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nDan unaprijed i unutardnevne sigurnosne analize koje su izvr\u0161ili predmetni operatori prenosnog sistema nisu ukazale na bilo kakvu kriti\u010dnu nepredvi\u0111enu situaciju koja bi dovela do mogu\u0107eg naru<\/span>\u0161<\/span>avanja operativne sigurnosti. Analize su pokazale da tokom kriti<\/span>\u010d<\/span>nog perioda nije bilo ve\u0107ih kriti<\/span>\u010d<\/span>nih ispada, a preduzete su korektivne mjere za identifikovana preoptere\u0107enja.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.3 Razvoj sistemskih uslova tokom doga\u0111aja<\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nPoreme\u0107aj od 21. juna 2024. obuhvatao je vi\u0161estruke ispade na razli\u010ditim trafostanicama i naponskim nivoima, prvenstveno u 400 kV i 220 kV mre\u017eama. Prvi ispad dogodio se na 400 kV dalekovodu Ribarevine \u2013 Podgorica 2 u 12:09:16. Drugi ispad se dogodio na 400 kV dalekovodu Zemblak \u2013 Kardia u 12:21:30. Potvr\u0111eno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnom razdaljinom od vegetacije.<\/span> <\/span>To je za posljedicu imalo ispad nekoliko drugih dalekovoda i kolaps napona u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj. Doga\u0111aj je izazvao zna\u010dajan gubitak optere\u0107enja i proizvodnje, sa ukupnim gubitkom proizvodnje od 2,214 MW i zna<\/span>\u010d<\/span>ajnim gubicima optere\u0107enja kod razli<\/span>\u010d<\/span>itih operatora prenosnog sistema u roku od nekoliko minuta. Regulacione sklopke transformatora reagovale su na pad napona, pri \u010demu je automatska regulacija napona primije\u0107ena uglavnom u kontrolnim oblastima CGES-a (CG), HOPS-a (HR) i NOSBiH-a (BIH), dok OST (AL) nije imao automatsku regulaciju.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.4 Analiza<\/span><\/b> <\/span>regionalnih koordinacionih centara prije incidenta <\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nRezultati razli\u010ditih analiza koje su regionalni koordinacioni centri izvr\u0161ili prije incidenta od 21. juna 2024. pokazuju da se mre\u017ea smatrala sigurnom i da nisu otkriveni nikakvi ve\u0107i problemi u pogo<\/span>\u0111<\/span>enom podru<\/span>\u010d<\/span>ju. Zadatak koordinacije planiranja isklju\u010denja, koji su sproveli SEleNe CC, SCC i TSCNET, nije pokazao nikakva sigurnosna upozorenja za relevantne elemente mre\u017ee. Analiza kratkoro\u010dne adekvatnosti, koju je vodio SCC, potvrdila je da raspolo\u017eivi proizvodni kapaciteti mogu zadovoljiti o\u010dekivanu potro\u0161nju. Sigurnosna analiza koju su izvr\u0161ili TSCNET, SCC i SEleNe CC nije otkrila zna\u010dajne operativne sigurnosne rizike, a mre\u017ea je ocijenjena kao N-1 sigurna. Sli\u010dno tome, drugi zadaci regionalnih koordinacionih centara kao \u0161to su kreiranje zajedni\u010dkog modela mre\u017ee, koordinirani obra\u010dun kapaciteta i procjena konzistentnosti planova odbrane i ponovnog uspostavljanja rada sistema nisu ukazivali na bilo kakav nesiguran rad tamo gdje i u mjeri u kojoj su izvr\u0161eni (obra\u010dun kapaciteta i model regionalne mre\u017ee).<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.5 Komunikacija koordinacionih centara i izme\u0111u operatora prenosnog sistema<\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nKomunikacija je po\u010dela tako \u0161to je TERNA obavijestila CGES o ispadu visokonaponskog jednosmjernog (HVDC) kabla Monita, nakon \u010dega je uslijedila razmjena informacija izme\u0111u CGES-a, NOSBiH-a, HOPS-a i OST-a u vezi sa detaljima incidenta i ponudama podr\u0161ke. Svisgrid (Swissgrid) je odigrao zna\u010dajnu ulogu u komunikaciji nakon raspada sistema, koordiniraju\u0107i sa Amprionom, ELES-om i OST-om kako bi ponudio pomo\u0107 i prikupio najnovije informacije o situaciji. Regionalni koordinacioni centri su efikasno komunicirali tokom incidenta. Kori\u0161\u0107en je Evropski sistem za obavije\u0161tavanje(European Awareness System) (EAS) koji je detaljno signalizirao promjene stanja sistema za svakog pogo<\/span>\u0111<\/span>enog operatora prenosnog sistema tokom incidenta, uklju\u010duju\u0107i normalna stanja, prethavarijska stanja, havarijska stanja, stanja raspada sistema i stanja ponovnog uspostavljanja rada sistema.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.6 Postupak ponovnog uspostavljanja rada sistema<\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nOperatori prenosnog sistema pogo\u0111eni incidentom primili su informacije putem EAS-a i neposredne komunikacije izme\u0111u pogo\u0111enih operatora prenosnog sistema o kolapsu napona i raspadu sistema u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ubrzo nakon poreme\u0107aja, \u0161to je dovelo do trenutnog planiranja ponovnog uspostavljanja rada sistema. <\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nInterkonektivni vodovi su kori\u0161\u0107eni za postupak ponovnog uspostavljanja rada sistema po proceduri Top – Down (odozgo prema dolje), obezbje\u0111uju\u0107i aktivno upravljanje napajanjem na spojnim vodovima u skladu sa sporazumima izme\u0111u operatora prenosnog sistema. <\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n\u00bb HOPS je zapo\u010deo ponovno uspostavljanje rada sistema na podru\u010dju Splita sa 220 kV naponskog nivoa, obzirom da je 400kV bio neraspolo\u017eiv <\/span>zbog odr\u017eavanja, nakon \u010dega je uslijedila serija ponovnih priklju\u010denja i aktiviranja transformatora radi stavljanja klju\u010dnih trafostanica pod napon.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n\u00bb NOSBiH je koordinirao sa susjednim operatorima prenosnog sistema i pokrenuo ponovno uspostavljanje rada sistema iz trafostanice Ugljevik, progresivno ponovo priklju\u010duju\u0107i vodove i trafostanice, te rje\u0161avaju\u0107i probleme visokog napona u ju\u017enom dijelu njihovog sistema.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n\u00bb CGES se fokusirao na ponovno uspostavljanje rada sistema iz sjevernog dijela zemlje, po\u010dev\u0161i od ponovnog priklju\u010denja klju\u010dnih dalekovoda i transformatora, te ponovnog sinhronizovanja sa OST-om. <\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n\u00bb OST je ponovno uspostavio rad sistema stavljanje trafostanica pod napon i sinhronizacijom sa susjednim mre\u017eama, po\u010dev\u0161i od IPTO-a i nakon toga sa KOSTT-om i CGES-om.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nPostupak ponovnog uspostavljanja rada sistema je po\u010deo prvom radnjom u 12.33, a postupak ponovnog uspostavljanja optere\u0107enja za sve operatore prenosnog sistema je zavr\u0161en oko 16\u010d.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.7 Klasifikacija incidenata na osnovu ICS metodologije <\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nICS metodologija je zasnovana na zahtjevima Uredbe (EC) br. 714\/2009 i Uredbe Komisije (EU) 2017\/1485 i ima za cilj da pru\u017ei realisti\u010dan pogled na stanja sistema tokom incidenata. Kriterijumi za klasifikaciju incidenta su rangirani po prioritetu, pri \u010demu kriterijum najvi\u0161eg prioriteta odre\u0111uje stepen incidenta. Stru\u010dna komisija istra\u017euje incidente klasifikovane kao 2. ili 3. stepena. Kriterijum OB3 je 21. juna 2024. bio ispunjen u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok je Hrvatska ispunila kriterijum L2. Incident je klasifikovan kao 3. stepena zbog velikog gubitka potra\u017enje. Istra\u017eni prag RCC-a je ispunjen jer je vi\u0161e operatora prenosnog sistema pre\u0161lo u havarijska stanja, a incident je potvr\u0111en kao najmanje 2. stepena. Ispunjavanje praga podsti\u010de pokretanje istrage RCC-a od strane Istra\u017ene podgrupe RCC-a u skladu sa \u010dlanom 7 Metodologije za analizu i izvje\u0161tavanje nakon rada i nakon poreme\u0107aja RCC-a (RCC Post-Operation and Post-Disturbances Analysis and Reporting Methodology). <\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n1.8 Sljede\u0107i koraci<\/o_p><\/span><\/b><\/p>\n\n\n\nIncident od 21. juna 2024. je klasifikovan kao doga\u0111aj 3. stepena prema ICS metodologiji, \u0161to zahtijeva detaljan izvje\u0161taj od strane Stru\u010dne komisije. Ovo \u0107e obezbijediti i \u010dinjeni\u010dni prikaz i procjenu incidenta, na osnovu dostupnih i potencijalno dodatnih podataka identifikovanih tokom istrage. Analiza RCC-ova u skladu sa \u010dlanom 7 Metodologije za analizu i izvje\u0161tavanje nakon pogonskih doga\u0111aja <\/span>bi\u0107e dio ovog izvje\u0161taja. Komisija \u0107e analizirati klju\u010dne aspekte kao \u0161to su kolaps napona, tehni\u010dki detalji, osnovni uzroci i kriti\u010dni faktori i dati preporuke ako bude potrebno.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\nStru\u010dna komisija, koja se sastoji od predstavnika pogo\u0111enih i nepogo\u0111enih operatora prenosnog sistema, RCC-ova, predstavnika ICS radne grupe, nacionalnih regulatornih organa i ACER-a, zapo\u010deo je svoju istragu u julu 2024. O\u010dekuje se da \u0107e kona\u010dni izvje\u0161taj biti objavljen na internet stranici ENTSO-E do po\u010detka 2025.<\/o_p><\/span><\/p>\n\n\n\n[1]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Termin \u201epogo\u0111eni operatori prenosnog sistema\u201c odnosi se na \u010detiri operatora prenosnog sistema (CGES, HOPS, NOSBiH i OST) koji su bili pogo\u0111eni incidentom 2. ili 3. stepena. Vi\u0161e detalja mo\u017ee se na\u0107i u poglavlju 7.1 ovog izvje<\/span>\u0161<\/span>taja.<\/span><\/p>\n\n\n\n<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7873,"template":"","meta":{"_acf_changed":false},"class_list":["post-7872","vijest-i-dogadjaj","type-vijest-i-dogadjaj","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/cges.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vijest-i-dogadjaj\/7872","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/cges.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/vijest-i-dogadjaj"}],"about":[{"href":"https:\/\/cges.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/vijest-i-dogadjaj"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/cges.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/cges.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7872"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}