Elektro inženjeri treba da dobiju veći značaj u donošenju odluka koji im i pripada
Predsjednik Odbora direktora CGES-a, Aleksandar Mijušković, u ime generalnog sponzora “Sedmih dana elektro inženjera”, svečano je otvorio ovogodišnji skup koji se održava 18. i 19. oktobra 2023. godine u Podgorici. Mijušković je, pozdravljajući inženjere, svoje kolege, istakao da vjeruje da se inženjeri najbolje osjećaju na svojim radnim mjestima, ali da ne sumnja da će dati svoj puni doprinos ovom strukovnom događaju.
Predsjednik Odbora direktora, govoreći o detaljima iz portfolija kompanije, naglasio je, da je Crna Gora postala energetsko čvorište izgradnjom podvodnog kabla prema Italiji, navodeći da je to dio Transbalkanskog koridora faze 1.
„Naporno radimo i trudimo se da završimo i fazu 2, koja bi trebalo da podrazumijeva završetak projekta 400 kilovoltnog (kV), dalekovoda od Lastve do Pljevalja. Radi se o impozantnom projektu koji prolazi kroz osam opština i dva nacionalna parka, za koji smo, uz dosta problema, završili 95 odsto radova“, naveo je Mijušković.
Podsjetio je da CGES pravi 110 kilovoltni dalekovod od Ulcinja do Velipoja.
„Radimo mnogo kad su u pitanju nove trafostanice i pojačanje sistema. Pravimo 400 kV prsten. Izgradićemo veliko rasklopno postrojenje na Čevu. To će biti impozantan objekat sa šest dalekovoda, a na njega će se priključiti nekoliko solarnih elektrana“, objasnio je Mijušković.
Kada su finansijski pokazatelji u pitanju, istakao je i da je CGES za 2021. godinu imao dobit od 17 miliona eura, za 2022. preko 20 miliona eura, navodeći da očekuju da će ova godina biti rekordna,zaključio je Aleksandar Mijušković.
Predsjednik Skupštine IKCG, Srđan Laković, istakao je da se u IKCG trude da poboljšaju položaj inženjera u društvu.”Imali smo u zadnjih nekoliko godina izuzetno dobru saradnju i podršku od resornog ministarstva.Mislim da smo na pravom putu da inženjeri dobiju još veći položaj u društvu, koji im i pripada, naveo je Laković.
Elektro inženjeri bi trebalo da dobiju veći značaj u donošenju odluka koji im i pripada, da preuzmu aktivnu ulogu i predvide održive scenarije kada je u pitanju izgradnja obnovljivih izvora energije, poručeno je na stručnom skupu Sedmi dani elektro inženjera Inženjerske komore Crne Gore (IKCG).
Predsjednica Strukovne komore elektro inženjera IKCG, Sandra Šipčić, kazala je da se “Dani elektro inženjera” organizuju sedmu godinu sa sve većim brojem posjetilaca i sve većim brojem privrednih društava koja iskazuju interesovanje da se pojave na ovom skupu.
„Upravo se ovaj događaj istakao kao jedan od najznačajnih u organizaciji IKCG i kao nešto po čemu je IKCG poslednjih godina prepoznata. Trudili smo se da izvršimo odabir najboljih stručnih radova, koji će biti predstavljeni tokom ova dva dana“, istakla je Šipčić.
Smatra da će posebno interesovanje pobuditi paneli na teme: zelene tranzicije, razvoja širokopojasnog pristupa i vještačke inteligencije.
Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Marina Izgarević-Pavićević, kazala je da se suočavamo sa značajnim ekonomskim promjenama i da moramo da se prilagodimo tržištu rada i novonastalim uslovima.
Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Saša Mujović, istakao je da Dani elektro inženjera postaju tradicija, navodeći da je još važnije što postaju potreba i vjesnik tog esnafa.
„Imamo događaj koji je kohezivna sila svih inženjerskih snaga Crne Gore i na nama je da tu snagu trasformišemo u energiju i poruku koja će imati jasnu težinu. Smatram da je došlo vrijeme da „skinemo rukavice“ i da jasno i glasno zatražimo adekvatan tretman elektro energetike“, kazao je Mujović.
Predsjednik Organizacionog odbora Stručnog skupa SEDMI DANI ELEKTRO INŽENJERA IKCG, Željko Maraš, istakao je da su zacrtani cilj sa početka organizacije događaja ispunili i čak ga i nadmašili, navodeći da je taj skup tokom sedam godina prerastao u jedan od najznačajnih elektro inženjerskih skupova u Crnoj Gori.
„Trudimo se da na Danima razgovaramo ne samo o važnim temama i trendovima u elektro struci, već i o društveno – značajnim pitanjima i dilemama. I ove godine ćemo tome svjedočiti, jer ćemo osim stručnih radova i sponzorskih prezentacija i ove godine tokom tri panela prisustvovati diskusijama iz oblasti zelene tranzicije, širokopojasnog pristupa i vještačke inteligencije“, naveo je Maraš.
U okviru panela “Zelena tranzicija – dosadašnja iskustva I problem u realizaciji”,izvršni direktor CGES-a, Ivan Asanović, kazao je da je Evropa danas u intenzivnom i nezaustavljivom procesu zelene tranzicije, navodeći da je borba za ekološkije okruženje teška.
„CGES ima privilegiju, kao član Evropske asocijacije operatora prenosa, da prati kako savremeni operatori prenosa to rade i kako prolaze kroz zelenu tranziciju. Moramo da poboljšamo niz aspekata u elektroprenosnom poslovanju i sistemu. Smatramo da su tri najbitnija: ubrzanje investicionih ulaganja, poboljšanje adekvatnosti sistema, kao poboljšanje upravljanja sistemom i održavanje pouzdanosti“, naveo je Asanović.
Istakao je da CGES nema velikih potrošača, navodeći da tu ne postoje veliki izazovi.
“Znali smo koje izvore energije treba da gradimo, ali ti izvori se nijesu gradili i to nam je remetilo planove i posao. Sad je situacija takva da imamo veći broj prijavljenih izvora električne energije“, rekao je Asanović.
Predstavnica Ministarstva kapitalnih investicija Merisa Zoronjić je, govoreći o međunarodnim obavezama koje je preuzela Crna Gora, a koje se tiču zelene tranzicije, kazala da je cilj smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine..
Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Marina Izgarević-Pavićević kazala je da kodifikaciju propisa u oblasti prostornog planiranja predstavlja Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata.
„Prilikom izrade planske dokumentacije imamo obavezu u skladu sa Zakonom da od svih nadležnih institucija pribavljamo mišljenja koja su input za planiranje sadržaja. Ovim Zakonom bila je planirana izrada dva planska dokumenta – Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije“, podsjetila je Izgarević-Pavićević.
Predstavnik CEDIS-a,Boris Ostojić, kazao je da je energetsku traniziciju moguće uspješno sprovesti jedino u uslovima visokog stepena digitalizacije i automatizacije distributivnog sistema.
„Treba krenuti od osnova i prikupljanja statičnih podataka. Naredni korak je integracija mnogobrojnih baza podataka, koja bi bila uvezana da se podaci mogu međusobnio razmjenjivati. Sljedeći korak je daljinski nadzor i upravljanje. Sva ova tri segmenta imamo započeta. Stepen je vrlo nizak, ali makar nismo na nuli“, naveo je Ostojić.
Ukazao je da su ambicije za izgradnju distributivnih izvora energije ogromne.
Predstavnik EPCG, Ivan Mrvaljević, kazao je da ta kompanija čvrsto stoji uz TE “Pljevlja”.
„Zadnje dvije, tri godine su nam dokazale koliko je važna za elektroenergetski sistem Crne Gore. EPCG će učiniti sve da energetska tranzicija bude pravedna i da bude održiva i ne bude izostavljenih u tom postupku“, naveo je Mrvaljević.
