Uspješne zelene tranzicije nema bez tijesne saradnje između vlada, privatnog sektora i međunarodnih organizcija, poručeno je sa drugog Simpozijuma EPCG NET 2023., koji se održava u Hotelu „Avala“ u Budvi.
Koja su to potencijalna rješenja,najbolje prakse i strategije koje će omogućiti zapadnom Balkanu da postigne optimalni energetski miks? Koji su to izazovi implementacije i integracije projekta obnovljivih izvora energije? Šta je do sada urađeno na polju integracije tržišta električne energije i koji su planovi za budućnost?Ovo su bile teme veoma značajnog panela pod nazivom „Optimalni energetski miks za budućnost i izazovi integracije OIE“, na kojem je jedan od sedam panelista bio i naš izvršni direktor, Ivan Asanović, koji , kako je ocijenio Matija Tadić, moderator panela, donosi bogato znanje, iskustvo i ekspertizu u oblasti električne energije.
Poslednjih nekoliko godina raste svijest o činjenici da prenosna mreža postaje jedan od najvažnijih državnih resursa.U tom smislu CGES je uložio značajna sredstva u osnaživanje i modernizaciju svojih kapaciteta, ali i u nove projekte od regionalnog značaja , od kojih se izdvajaju Trans-Balkanski elektroenergetski koridor i podmorski kabal koji povezuje energetske sisteme Crne Gore i Italije. Na pitanje – koji su to izazovi sa kojima se CGES kao operator prenosnog sistema suočava, Asanović je istakao da je CGES u prethodnom periodu i to ne samo u lokalnim okvirima, već i šire, prepoznat po značajnim investicionim ulaganjima u razvoj prenosnog sistema.Naročito se ističu dva projekta- podmorska interkonekcija sa Italijom, odnosno Trans-Balkanski koridor kojim će biti napravljen energetski most od Italije preko Crne Gore,BiH, Srbije sve do Rumunije, u okviru koga se očekuje i završetak 400 kV dalekovoda „Lastva-Pljevlja“, što predstavlja zavidan uspjeh.
O najvećim izazovima koje ima prenosna mreža, a koji su karakteristični i za sve susjedne sisteme, Asanović je apostrofirao problem povišenih napona u mreži.Ipak ,kako je istakao, CGES preduzima sve raspoložive mjere operativnog upravljanja uključujući odnedavno i tzv. „tap staggering“, a planirana je nabavka varijabilnog šant reaktora 250 MVA u TS „Lastva“.
Uticaj tržišta i promjena u proizvodnji OIE u regionu i cijeloj Evropskoj interkonekciji na sigurnost rada sistema je već neko vrijeme značajno veliki. Ovom priliko Asanović je ukazao na događaj od 8.januara 2020. godine kada je došlo do odvajanja mreže Jugoistočne Evrope od ostatka interkonekcije.U međuvremenu je bilo više kritičnih događaja koji su mogli da dovedu do sličnih posledica.
Drugi problem je obezbjeđivanje dovoljnog obima sistemske rezerve u cilju postizanja adekvatne operativne sigurnosti i balansiranja, naveo je direktor Asanović, koji je govorio i o velikom ineteresovanju investitora za izgradnju obnovljivih izvora električne energije, ali i o prvim detaljnim analizama koje su pokazale da je moguće priključiti i 1,5 GW obnovljivih izvora uz ne tako velike intervencije u izgradnji prenosne infrastrukture.
Ivan Asanović je najavio i izgradnju 400 kV rasklopnog postrojenja „Čevo“ koje će, kako je naveo, služiti za priključenje više solarnih elektrana na toj lokaciji a u koje će biti uvedena tri 400 kV voda po sistemu „ulaz-izlaz“.
Direktorica za Evropu CWP Global, Maja Turković, rekla je da se sve više ide na strateška partnerstva između državnih i privatnih kompanija.
„Strateška partnerstva su dobra, ali neće biti održiva ako nisu obostrano korisna. To će biti naš najveći izazov – konkurentnost na projektima“, navela je Turković.
Govoreći o stabilnosti energetskog sistema, Turković je ukazala da je veoma važna, jer se na osnovu toga donose institucionalne odluke.
Poručila je da samo država može da zaštiti svoje resurse.
“Jedini način da zaštite svoje resurse jeste da druga strana, kojoj dajete resurs, uradi sve na šta se obavezala, u roku u kojem se obavezala ili će u suprotnom da snosi finansijske posljedice za to”, rekla je Turković.
Potpredsjednik UGT Renewables, Nebojša Arsenijević, ukazao je da se javni sektor suočava sa problemima među kojima su nedostatak kapaciteta i problem sa propisima u određenoj državi.
Rekao je da postoji stav da projekte vjetra i solara ne finansiraju državne kompanije.
“Postupak tranzcije mora da bude planski i da ide svojim tokom“, kazao je Arsenijević.
Profesor i predstavnik Fractal d.o.o. Split, Ranko Goić je, govoreći o obnovljivim izvorima energije,kazao da se u Hrvatskoj gradi četiri, pet vjetroelektrana, koji su ostaci starih projekata započetih prije deset ili 15 godina.
“Ono što je karakteristično u Hrvatskoj, a što se dogodilo u zadnjih dvije, tri godine, u smislu stvarne realizacije projekata, su solarne elektrane”, naveo je Goić.
Takođe, kako je istakao, imaju dosta fondova i finansijskih podsticaja koji su prouzrokovali “stampedo izgradnje elektrana”.
Prema njegovim riječima, sada svi hoće da imaju ugrađen solar.
“Nije se to desilo samo u Hrvatskoj, već i u većini zemalja EU, da porastu zahtjevi za priključke. Onda smo došli u situaciju da se pitamo šta radimo, jer sada trebamo više priključaka, nego što sistem ima megavata”, rekao je Gioć i dodao da kada su to htjeli da riješe, mijenjali su zakone, ali su stvari opet ostale iste, jer se to ne rješava na taj način.
Tehnički direktor, BELEN, Dejan Drašković, rekao je da su naše cijene električne energije konstanta.
„Ono što smo uspjeli da pokažemo je da sve što je ponuđeno na berzi je moglo da nađe svoju prodaju“, naveo je Drašković.
Direktor, SEEPEX A.D. Miloš Mladenović, kazao da je postojeći sistem aktivnih cijena jedini koji može da pruži odgovarajući cjenovni signal donosiocima odluka i koji može da ukaže da nešto treba promijeniti.
“Potrebno je da se kupcima pruži dovoljno fleksibilnosti kako bi istovremno mogli imati ugovore sa više snabdjevača”, rekao je Mladenović.
Ono što je poručio jeste da je potrebno izbjegavati narative o regionalnom tržištu i to je “out off fashion”, i više govoriti o povezivanje sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Na panelu je govorio i rukovoditelj Sektora za tržište EP HZHB, Ervin Leko.
